Prirodno bogatstvo cresko-lošinjskog otočja nudi bogatu i zdravu mediteransku kuhinju. Specijaliteti bazirani na namirnicama iz mora, jela pripravljena po starim receptima uz jaku zastupljenost lokalnih aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinovog ulja osnovne su značajke ove kuhinje. Pršut, ovčji sir, slane srdele, salata od mekušaca neka su od hladnih predjela koja treba probati. Za toplo predjelo nude... 

HRVATSKI APOKSIOMEN (2.–1. st. pr. Kr.) Antički brončani kip atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina je za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Pretpostavlja se da je u more dospio početkom 1. stoljeća, kamo su ga tijekom jaka nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak... 

Bogato kulturno naslijeđe otoka prisutno je na svakom koraku. Crkvice, samostani, renesansne zgrade, bazilike i antički ostatci nalaze se posvuda na otoku. Galerija u Malom Lošinju čuva izuzetno bogatu umjetničku zbirku hrvatskih umjetnika, dar prof. Andra Vida i Katarine Mihičić i zbirku stranih europskih umjetnika, dar Giuseppea Piperate. Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj... 

Cresko-lošinjsko otočje zvalo se u antikno doba zajedničkim imenom Apsyrtides. Ime je vezano uz legendu o mitskom junaku Apsyrtu. Otoci Cres i Lošinj su u svojoj davnoj prošlosti činili cjelinu, ali su zbog potreba trgovine i Jantarskog puta razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora. Povijesne su oluje poput morskih valova zapljuskivale naše otoke. Tisućljeća su prohujala ovim otocima. Svaki prodor velikih... 

VODIČ O DUPINIMA 1987. godine tim Istraživačkog instituta Tethys započeo je dugogodišnje istraživanje biologije, ekologije i društvene strukture zajednice dobrih dupina koji naseljavaju more oko Cresa i Lošinja. Ti dupini su danas jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu. Veličina zajednice procijenjena je na 120 jedinki, a većina ih je do sada identificirana zahvaljujući oznakama kao što... 

 Read More →

FLORA Zahvaljujući inicijativi dalekovidnih ljudi, među kojima se isticao prof. Ambroz Haračić, krajem XIX. stoljeća pošumljene su velike površine otočnog kamenjara oko Malog i Velog Lošinja, gdje se sada ističu guste borove šume. Blaga klima otoka Lošinja odražava se u velikom bogastvu biljnih vrsta. Prema istraživanjima identificirano je 1018 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta.... 

Svako istraživanje klime Malog Lošinja nezaobilazno polazi od istraživanja Ambroza Haračića, profesora Pomorske škole u Malom Lošinju, koji je krajem 19. i početkom 20. stoljeća definirao sve osobine Lošinja, naročito u odnosu prema pojedinim lokalitetima na Jadranu i Mediteranu. Proučavanja klime otoka Lošinja imala su u ono doba presudnu vrijednost, pa su tako 1892. godine Veli i Mali Lošinj proglašeni... 

Otok Lošinj sastavni je dio cresko-lošinjske otočne skupine i čini zapadni niz Kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva, koji je zajedno s Tršćanskim zaljevom, najdublje u europsko kopno uvučeni dio Mediterana. Cresko-lošinjska otočna skupina pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km s ukupnom površinom od 513 km², što je 16% od ukupne površine jadranskih otoka. Zapadni niz Kvarnerskih...